Slavic unity

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Michal Borovicka — Wed, 10 Mar 2010 17:18:30 GMT

Author: Michal Borovicka
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 20:18 (GMT 2)

možno ne državu ale nekaj slavjanskij komitet vo vnutru EU

tož jes možno , bolš možno čem država nekaj vojenska organizacia mesto NATO

ale tak gda bude i Ukrajina( tož Belarusia) vo EU

tut jes dobruo dla vojneskju materialnu podporu

na primer gda vse tut vojska budut kupovat jednakje samoloti

ili jedna vojenska univerzita dla pilotov samolotov ili dalšje specificke vojska

jes realna kooperacia Cesko so Slovenskom i so Polsku , Ukrajina jes tož realnij partner , vse zaleži na tom či oni budu v EU
_________________
.

.

.

.

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Poloniak — Wed, 10 Mar 2010 17:03:35 GMT

Author: Poloniak
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 20:03 (GMT 2)

Mirkan wrote: [View Post]
I understand you, but this site is because of unity of ALL slavs, not just Western.

That's clear, I don't think his message was "forget the others". I understood it more like a first step, an idea.
_________________
Šest pravidla dla vse Slovian:

1. Ja jest Slovian.

2. Inju Slovian jest moj brat.

3. Ne možno uražit Slovian.

4. V različje jest moc i naša sila.

5. Ne vspomnju zlo našij historij no pomnij dobro.

6. Pomagati inju Slovian.

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Mirkan — Wed, 10 Mar 2010 16:56:19 GMT

Author: Mirkan
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 19:56 (GMT 2)

I understand you, but this site is because of unity of ALL slavs, not just Western.
_________________

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Poloniak — Wed, 10 Mar 2010 16:17:03 GMT

Author: Poloniak
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 19:17 (GMT 2)

Vlastislav wrote: [View Post]
Poloniak

The picture you have, contain Poland and historical Pomorania, all Beskydy (Polski Beskidy), land of Polish-Lithuanian comonwealth (from Liethuania throught Lithuania, Belorussia and Ukraina to Moldovia). Pravda?

Nie. To je moje miasto, Hamburg.
_________________
Šest pravidla dla vse Slovian:

1. Ja jest Slovian.

2. Inju Slovian jest moj brat.

3. Ne možno uražit Slovian.

4. V različje jest moc i naša sila.

5. Ne vspomnju zlo našij historij no pomnij dobro.

6. Pomagati inju Slovian.

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Vlastislav — Wed, 10 Mar 2010 16:09:10 GMT

Author: Vlastislav
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 19:09 (GMT 2)

Poloniak

The picture you have, contain Poland and historical Pomorania, all Beskydy (Polski Beskidy), land of Polish-Lithuanian comonwealth (from Liethuania throught Lithuania, Belorussia and Ukraina to Moldovia). Pravda?

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Vlastislav — Wed, 10 Mar 2010 15:59:16 GMT

Author: Vlastislav
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 18:59 (GMT 2)

And why?

The reason I have remarked (about better influene in EU) is not so important. The most important is unity of these 3 Slavic nations. In unity is power! - V jednote je sila

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Vlastislav — Wed, 10 Mar 2010 15:55:51 GMT

Author: Vlastislav
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 18:55 (GMT 2)

Sorry, I had a problem with internet and it made it uncompletly.

So nex-time:

In my oppinion, the best alternative could be federation. But not Slovakia, Czechia and Poland. Federation of: Slovakia, Czech (Bohemia), Moravia, Silesia, Greater Poland, Lesser Poland, Pomorania, Mazuria, Mazovia.

- let´s say these 9 federal states with capital cities: Bratislava, Praha, Brno, Wroclaw, Poznań, Kraków, Gdańsk, Blialystok, Warszawa

- eachoone with own parliament

- capitalcity of federation Krakow

- federal parliament with 9 equivalent parts with equivalent political power

- borders like Poland, Czech rep. and Slovakia together, without efforts to gain historical lands of Western Slavs in Germany, Belarussia, Lithuania, Ukraina, Hungary, etc. ...

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Mirkan — Wed, 10 Mar 2010 15:03:23 GMT

Author: Mirkan
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 18:03 (GMT 2)

A da, zaboravio sam ma, da ko da i nisu :P
_________________

XИСТОРJА - HISTORIA :: RE: Slavic Symbol

Veles — Wed, 10 Mar 2010 14:43:24 GMT

Author: Veles
Subject: Re: Slavic Symbol
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:43 (GMT 2)

Bosnoslav wrote: [View Post]
Quote:
Swastika was used by many nations in Europe and Asia. Eg. in Poland were some order with swastikas (you can see some here on Wikipedia)

I know. Swastika originated in first indo-european homeland and it can be found in all continents but I was wondering is there somewhere a swastika that looks like this one on a thumb stone?

@Slavini...I believe that is the symbol of God Perun...I am right?

As I know, kolovrat (like souble swastika) is symbol of Perun and swastika is symbol of Svarog.

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Poloniak — Wed, 10 Mar 2010 14:40:41 GMT

Author: Poloniak
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:40 (GMT 2)

Mirkan wrote: [View Post]
Slovenia is also in EU, and also others will come, so why Unified Western Slavs to have influence in EU?

A što je s Bugarskom?
_________________
Šest pravidla dla vse Slovian:

1. Ja jest Slovian.

2. Inju Slovian jest moj brat.

3. Ne možno uražit Slovian.

4. V različje jest moc i naša sila.

5. Ne vspomnju zlo našij historij no pomnij dobro.

6. Pomagati inju Slovian.

XИСТОРJА - HISTORIA :: RE: Slavic Symbol

Bosnoslav — Wed, 10 Mar 2010 14:25:01 GMT

Author: Bosnoslav
Subject: Re: Slavic Symbol
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:25 (GMT 2)

Quote:
Da, u pravu si. Yes you are right!

Here is Perun on the top

VREMOVJE LINII :: RE: Bosnian rulers

Slavini — Wed, 10 Mar 2010 14:20:37 GMT

Author: Slavini
Subject: Re: Bosnian Rulers
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:20 (GMT 2)

I don't know the origin of the families but they are a lot, just type Boshnakov, or Boshnakova in latin or cyrilic in facebook or google and you will see. I know at least 6 people whose family names are Boshnakov and they are not relatives.
_________________

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Mirkan — Wed, 10 Mar 2010 14:19:06 GMT

Author: Mirkan
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:19 (GMT 2)

Slovenia is also in EU, and also others will come, so why Unified Western Slavs to have influence in EU?
_________________

VREMOVJE LINII :: RE: Bosnian rulers

Bosnoslav — Wed, 10 Mar 2010 14:17:16 GMT

Author: Bosnoslav
Subject: Re: Bosnian Rulers
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:17 (GMT 2)

Quote:
Bosnian royal court was in very close relations with Bulgarian royal court, and it was practice Bosnian nobles to take Bulgarian wifes and Bulgarian nobles to take Bosnian wifes

very true. Third wife, I think, of our first king Tvrtko Kotromanić was Dorothea and she was from Bulgaria.

btw. today is the date when Tvrtko died...10. March.

Quote:
Also from Bulgaria the Bogomilism came to Bosna and became state religion It is very interesting that in Bulgaria there is a peak called Bosna (vrh Bosna) and a village called Bosna. And a lot of people in Bulgaria have family name Boshnakov (Bošnakov).

the last part is very interesting. Perhaps you know origin of those families?

XИСТОРJА - HISTORIA :: RE: Slavic Symbol

Slavini — Wed, 10 Mar 2010 14:08:52 GMT

Author: Slavini
Subject: Re: Slavic Symbol
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:08 (GMT 2)

Bosnoslav wrote: [View Post]
Quote:
Swastika was used by many nations in Europe and Asia. Eg. in Poland were some order with swastikas (you can see some here on Wikipedia)

...

@Slavini...I believe that is the symbol of God Perun...I am right?

Da, u pravu si. Yes you are right!
_________________

VREMOVJE LINII :: RE: Bosnian rulers

Slavini — Wed, 10 Mar 2010 14:07:20 GMT

Author: Slavini
Subject: Re: Bosnian Rulers
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:07 (GMT 2)

Bosnian royal court was in very close relations with Bulgarian royal court, and it was practice Bosnian nobles to take Bulgarian wifes and Bulgarian nobles to take Bosnian wifes. Also from Bulgaria the Bogomilism came to Bosna and became state religion It is very interesting that in Bulgaria there is a peak called Bosna (vrh Bosna) and a village called Bosna. And a lot of people in Bulgaria have family name Boshnakov (Bošnakov).
_________________

ЈАЗИКИ - JAZIKI :: RE: Promemorija O Hrvatskome Jeziku (1995)

Josip — Wed, 10 Mar 2010 14:05:06 GMT

Author: Josip
Subject: Re: Promemorija O Hrvatskome Jjeziku (1995)
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:05 (GMT 2)

Vojta:"I sada posle vojny v 1990-ih ne bude pravda, že H‘rvatskij i S‘rbskij jazyk jesut veliko blizki jazyky i že se ovi jazyky v vsi vremena na svojej granicie mešali i jedin na vtorego ot‘nosili? (Rovno jako Čehskij i Slovackij, ili Ruskij i Ukrainskij, ili Bulgarskij i Slavomakedonskij, ili Norskij i Švedskij, ...)

Toj dokument jest čistij nacionalismus - vidijte jako tam pišut o S‘rbskem jazyku (počatek II. kap.). Kojim ljudim jest treba tuto dokazovati? Dnes se piše leto 2010 i ne 1993, 1943 ili podobne."

Nejen ten ale více takových důležitějších dokumentů jsem tady na Fórumů napostoval hlavně z archivačních důvodů aby byli po ruce členům Fórumů pro nejrůznější účely. Ve výběrů dokumentace se vymezují jen na takovou základní původem z nejvýznamnějších oficiálních státních zdrojů, jako je to v tom případě Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje , Matica Hrvatska apod. Už sem jednou napsal že pouhým citováním takových dokumentů ne vyjadřují žádný svůj stav a pokud někdo na jejich základě otevře diskusi tak to znamená že její uveřejnění mělo svůj smysl. Podobně sem tady uveřejnil a do češtiny přeložil Chartu o bosenském jazyků.

"Historijski spomeni bosanskog jezika":

http://www.slavic-unity.glavo.net/viewtopic.php?f=69&t=1843
_________________

XИСТОРJА - HISTORIA :: RE: Slavic Symbol

Bosnoslav — Wed, 10 Mar 2010 14:03:22 GMT

Author: Bosnoslav
Subject: Re: Slavic Symbol
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:03 (GMT 2)

Quote:
Swastika was used by many nations in Europe and Asia. Eg. in Poland were some order with swastikas (you can see some here on Wikipedia)

I know. Swastika originated in first indo-european homeland and it can be found in all continents but I was wondering is there somewhere a swastika that looks like this one on a thumb stone?

@Slavini...I believe that is the symbol of God Perun...I am right?

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Poloniak — Wed, 10 Mar 2010 14:01:24 GMT

Author: Poloniak
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 17:01 (GMT 2)

Witaj tutaj na forum, Janie!

Używasz internet explorer, dlatego urwało Ci post. Wypróbuj firefoxa, on nie robi żadnych problemów.

Welcome on this forum!

You use internet explorer, that's why your post was cut. Try firefox, this doesn't make problems.

Are you able to make a picture with the borders in such a federation?
_________________
Šest pravidla dla vse Slovian:

1. Ja jest Slovian.

2. Inju Slovian jest moj brat.

3. Ne možno uražit Slovian.

4. V različje jest moc i naša sila.

5. Ne vspomnju zlo našij historij no pomnij dobro.

6. Pomagati inju Slovian.

VREMOVJE LINII :: RE: Bosnian rulers

Bosnoslav — Wed, 10 Mar 2010 13:54:33 GMT

Author: Bosnoslav
Subject: Re: Bosnian Rulers
Posted: Wed 10 Mar, 2010 16:54 (GMT 2)

this list is from wikipedia I guess but now we can find even more rulers from medieval Bosnia ( early-medieval period). There are some famous scripts that can give us some clues...like "Ljetopis popa Dukljanina" and croatian version of the same script.

Ill try on my own to put a list of Slavic rulers of medieval Bosnia

( 800.- till Tomislav- croatian king who conquered Bosnia)

Silimir

Bladin

Ratimir

4 unknown rulers

Satimir

Budimir

Svetolik-Stjepan

They ruled in this area ( apr.) :

Most of these rulers were of Slavic faith ( Slavic paganism) while Svetolik-Stjepan was Christian who build some churches in Dubrovnik. From Tomislav to the middle of 12. century when ban Borić ruled there were also some known rulers like, for example, ban Ivan Kotromanović in 11. century who was chosen by Bosnians like it is written in some older scripts.

XИСТОРJА - HISTORIA :: RE: Slavic Symbol

Slavini — Wed, 10 Mar 2010 13:54:29 GMT

Author: Slavini
Subject: Re: Slavic Symbol
Posted: Wed 10 Mar, 2010 16:54 (GMT 2)

Gun powder holder made from deer horn, Bulgaria

Gadgets for wool spinning, Bulgaria

Bone decoration for a shepherd bag, Bulgaria

_________________

XИСТОРJА - HISTORIA :: RE: Slavic Symbol

Poloniak — Wed, 10 Mar 2010 13:51:09 GMT

Author: Poloniak
Subject: Re: Slavic Symbol
Posted: Wed 10 Mar, 2010 16:51 (GMT 2)

Swastika was used by many nations in Europe and Asia. Eg. in Poland were some order with swastikas (you can see some here on Wikipedia)
_________________
Šest pravidla dla vse Slovian:

1. Ja jest Slovian.

2. Inju Slovian jest moj brat.

3. Ne možno uražit Slovian.

4. V različje jest moc i naša sila.

5. Ne vspomnju zlo našij historij no pomnij dobro.

6. Pomagati inju Slovian.

XИСТОРJА - HISTORIA :: Slavic Symbol

Bosnoslav — Wed, 10 Mar 2010 13:35:33 GMT

Author: Bosnoslav
Subject: Slavic Symbol
Posted: Wed 10 Mar, 2010 16:35 (GMT 2)

this is a photo of old Bosnian thumb stone that contains swastika. This type of swastika I saw on this forum but cant remember where.its very interesting,maybe someone can post pics from other Slavic lands with similar symbols?

ЈАЗИКИ - JAZIKI :: RE: Promemorija O Hrvatskome Jeziku (1995)

Vojta — Wed, 10 Mar 2010 13:23:51 GMT

Author: Vojta
Subject: Re: Promemorija O Hrvatskome Jjeziku (1995)
Posted: Wed 10 Mar, 2010 16:23 (GMT 2)

I sada posle vojny v 1990-ih ne bude pravda, že H‘rvatskij i S‘rbskij jazyk jesut veliko blizki jazyky i že se ovi jazyky v vsi vremena na svojej granicie mešali i jedin na vtorego ot‘nosili? (Rovno jako Čehskij i Slovackij, ili Ruskij i Ukrainskij, ili Bulgarskij i Slavomakedonskij, ili Norskij i Švedskij, ...)

Toj dokument jest čistij nacionalismus - vidijte jako tam pišut o S‘rbskem jazyku (počatek II. kap.). Kojim ljudim jest treba tuto dokazovati? Dnes se piše leto 2010 i ne 1993, 1943 ili podobne.

V.

Josip wrote: [View Post]
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje

PROMEMORIJA O HRVATSKOME JEZIKU (1995)

Matica hrvatska, Zagreb

I

Hrvatski jezik pripada južnoslavenskoj podskupini slavenskih jezika. Razvijajući se od 11. st. kao pisani jezik prožet živim hrvatskim narodnim govorima, upravo se hrvatski jezik medu prvima počeo izdvajati iz slavenskoga continuuma kao poseban entitet.

Za rast hrvatskoga jezika još od ranog srednjeg vijeka karakterističan je utjecaj zapadne, latinske, mediteranske i panonsko-srednjoeuropske kulture i civilizacije. Ali najvažnije je od svega stalno očitovana volja hrvatskoga naroda da očuva svoju kulturnu, političku, jezičnu i drugu samobitnost. Od 14. -15. st. jezik cijeloga hrvatskoga prostora označuje se jedinstvenim imenima (slovinski, ilirski, hrvatski), s jasnom sviješću da hrvatskomu pripadaju i čakavsko i štokavsko i kajkavsko narječje. Tako je od kraja 16. st. - a osobito u 17., 18. i 19. st. - napisan i objavljen niz gramatika i rječnika toga jezika. Osobito u 17. i 18. st. svi pisci na čakavskom, štokavskom i kajkavskom području svjesni su da pišu istim jezikom, kako god ga zvali. Jezik hrvatske književnosti u Dubrovniku - kao najizgrađeniji - postao je uzorom na ukupnome hrvatskome prostoru, pa će upravo to biti glavnim razlogom što će sredinom 19. st. dotad izgrađeni hrvatski književni jezik utemeljen na štokavskoj osnovici prevladati na cijelom hrvatskom području i to zbog dubrovačkoga govora u jekavskome liku.

II

Književni jezik Srbâ do 19. st. bio je oblik crkvenoslavenskoga (srpskoslavenski, ruskoslavenski), a kad je V. S. Karadžić, na poticaj Slovenca Jerneja Kopitara, za osnovicu novoga srpskoga jezika uzeo novoštokavsko narječje - i po uzoru na dotadašnji hrvatski književni jezik, njegove rječnike i gramatike - to je olakšalo ekspanzionističke težnje mlade srpske države.

Hrvatski je jezik u svojoj povijesti bio vrlo često ometan, a ponekad i onemogućavan, u razvitku. Bile su to posljedice državne, odnosno političke sudbine hrvatskog naroda: gotovo punih devet stoljeća Hrvatska je bila u sastavu drugih država, zadržavajući nekad manju, nekad veću autonomiju.

Osobito teško razdoblje nastupilo je od 1918. godine. Uvjereni da će u zajedništvu s drugim Južnim Slavenima lakše osigurati svoje nacionalne interese, Hrvati ulaze i u državnu zajednicu s njima, u Jugoslaviju. Ali od očekivanja se nije ostvarilo ništa. Srbi zbog svoga povoljnoga položaja (najbrojniji i najprošireniji narod, njihova glavnoga grada i proširenja njihova državnoga aparata, vojske, policije i redarstva i žandarmerije), odmah preuzimaju dominantnu ulogu.

U obje Jugoslavije nisu se birala sredstva i nije se zaziralo ni od jezičnoga nasilja, kako bi se dokazalo da su hrvatski i srpski jedan jezik. Ali, unatoč svemu tomu, hrvatski je narod održao svoj jezik i zadržao njegovo narodno ime. Iako odnos hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika nema prave analogije u svijetu, ipak onako kao što je, kulturnopovijesno i funkcionalno, nizozemski jezik različit od njemačkog, kao što je norveški različit od danskoga i slovački od češkoga, kao što je u demokratskoj Španjolskoj nakon propasti fašizma galješki priznat kao poseban jezik, različit i od španjolskoga i od portugalskoga, iako je težinom kulturnopovijesne tradicije, samoga jezičnog ustroja kao i voljom hrvatskoga naroda hrvatski jezik različit od srpskoga.

Međutim, u tradicionalnoj (genetskoj) lingvistici mnogim je jezicima osporavan status jednostavno zato što nisu bili jezicima posebnih državnih entiteta (katalonskomu, galješkomu, slovačkomu), kadšto čak i dugo nakon stvaranja nacionalne države (norveškomu). Moderna je sociolingvistika naprotiv utvrdila da pri svemu tome, osim čisto jezično-genetskih, značajnu ulogu imaju kulturni i povijesni, društveni i politički, gospodarski i psihološki čimbenici te nadasve volja samih govornika; na temelju složenog spleta kriterija svaki se jezik izdvaja kao originalan i neponovljiv skup kvantitavnih, kvalitetnih i funkcionalnih značajki. Jezici se naime razlikuju jedan od drugoga na različite načine.

Na hibridnome nazivu srpsko-hrvatski (Serbokroatisch, serbo-croate, Serbo-Croatian i dr.) osobito je inzistirala velikosrpska administracija i diplomacija prve i druge Jugoslavije. Ali takvu se nazivu hrvatski narod stalno odupirao i nikada ga nije prihvatio, pa ga je - unatoč represiji komunističkog režima - i javno odbacio 1967. godine Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga jezika, koju su tada potpisale sve relevantne hrvatske kulturne i znanstvene ustanove i supotpisale tisuće hrvatskih intelektualaca i kulturnih radnika. Snagom tih nastojanja u drugoj su Jugoslaviji (1945-1991) ipak svi bitni savezni dokumenti obvezatno službeno objavljivani u četiri verzije: slovenskoj, hrvatskoj, srpskoj i makedonskoj, a u početku su se i tako zvale.

III

Neosporna je činjenica da već trinaest stoljeća postoji hrvatski narod, da je njegova kršćanska tradicija stara trinaest stoljeća, da Hrvati već gotovo tisuću godina imaju dokumentiranu pismenost i književnost na svojem narodnom jeziku. Neosporno je i to da su Hrvati stoljećima pisali trima svojim povezanim narječjima (gotovo osam stoljeća prije Srbâ, koji su tek u 19. st. napustili srpskoslavenski i počeli pisati jezikom na folklornoj štokavskoj osnovici, dok se nikad nisu služili dvama tipično hrvatskim narječjima: čakavskim i kajkavskim). Hrvati su svoju pismenost, književnost, znanost i duhovnost uopće oblikovali i stvarali unutar zapadne, latinske Europe, a Srbi u krilu istočne grčke i slavenske. Nije dvojbeno ni to da je hrvatska državnopravna tradicija (koju je morala priznati i uvažavati i komunistička Jugoslavija) starija od jednog tisućljeća, i da je upravo na njezinu temelju nastala i današnja Republika Hrvatska, kao međunarodno priznat pravni i politički entitet. A sve se to moglo izražavati, pa se i danas izrazuje, na jeziku kojemu je jedino naravno ime - hrvatski jezik, bez obzira na stupnjeve srodnosti ili sličnosti s ostalim južnoslavenskim jezicima.

Stoga Matica hrvatska ovom Promemorijom ponovno naglašava da sve relevantne političke, znanstvena i kulturne međunarodne ustanove trebaju uzeti u obzir navedene bjelodane i neosporne činjenice jednako u diplomatskim tijelima kao i u slavističkim institutima, kojima je inače dužnost promicati posebnu književnost i prepoznatljiv jezik svih naroda pa i hrvatskoga, te poštovati neotuđivo pravo hrvatskoga naroda i hrvatske države na svoj jezik i njegovo vlastito ime, to jest: na samostalan hrvatski jezik.

Zagreb, prosinac 1995.

HRVATSKI JEZIK - POSEBAN SLAVENSKI JEZIK (1996)

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Razred za filološke znanosti

Hrvatski jezik poseban je slavenski jezik kad se gleda i s lingvističkoga i sociolingvističkoga gledišta, a jednako tako i s ostalih kao što je kulturno, povijesno i političko. Nesporazumi oko te posebnosti proizlaze iz činjenice što on u srpskome jeziku ima bliskoga suradnika i što je u 19. i 20. stoljeću bilo nastojanja da se od ta dva jezika načini jedan, ali to se u stvarnosti nikada nije dogodilo.

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, čakavsko i kajkavsko, a srpski ima dva: štokavsko i torlačko. Budući da medu Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili pretežno na štokavskom narječju pa odatle velika sličnost tih dvaju jezika, ali kako štokavsko narječje nije jedinstveno, nego ima više dijalekata i kako se ta dva književna jezika ne temelje u svemu na istome dijalektu i kako su se na toj osnovici razvili nezavisno jedan od drugoga, u različito doba i na različite načine, to medu njima postoje razlike koje su takve naravi da se oba jezika moraju i po jezičnim kriterijima smatrati posebnim jezicima, a pogotovu kad se uzmu u obzir sociolingvistički i drugi kriteriji.

Hrvati su se od početka svoje dokumentirane pismenosti, od Baščanske ploče (oko 1100.) služili hrvatskocrkvenoslavenskim jezikom, tj. starocrkvenoslavenskim jezikom prilagođenim hrvatskom čakavskom fonološkom sustavu s nekim inovacijama i na drugim razinama, a zatim su svoj književni izraz izgrađivali na sva tri narječja. Štokavsko su narječje Hrvati uveli u književnost pod kraj 15. stoljeća uklopivši odmah u početku u njega leksičke, frazeološke i pravopisne elemente hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, izgrađujući ga kontinuiranim povijesnim razvojem do današnjeg oblika. Ostala su dva književna jezika napuštena, čakavski se postupno ugasio u književnoj uporabi polovicom 18. stoljeća, a kajkavski svjesnim napuštanjem u drugoj četvrtini 19., ali su oba u štokavskome književnome jeziku ostavila značajne crte svojih književnih i narječnih izraza.

Srbi su se od početka svoje pismenosti služili crkvenoslavenskim jezikom srpske redakcije sve do 19. stoljeća, s nekoliko modifikacija u 18. st. (ruskoslavenski, slavjanoserpski), a njihov današnji književni jezik utemeljio je tek polovicom 19. stoljeća Vuk Stefanović Karadžić podigavši štokavsko narječje srpskoga sela na razinu književnog jezika.

Zbog toga ta dva jezika imaju odvojenu kulturnu i jezičnu povijest i književnost. Uz to je hrvatski književni jezik izgrađivan stoljećima na bogatoj crkvenoj i svjetovnoj književnosti, a kako je srpska moderna književnost nastala tek polovicom 19. st., to su na ta dva književna jezika izgrađene dvije jasno odijeljene književnosti: hrvatska i srpska.

Osim toga Hrvati su svoj književni jezik od samoga njegova početka izgrađivali na temeljima i u ozračju zapadnoeuropske, prvenstveno katoličke kulture, služeći se najprije i trima pismima, glagoljicom i hrvatskom ćirilicom, a od polovice 14. stoljeća usporedno s tim slavenskim pismima i latinicom koja se sve više širila i danas je jedino hrvatsko pismo. Srbi su se u izgradnji svoje kulture i svoga jezika oslanjali na bizantsku, pravoslavnu kulturu, služeći se ćirilicom, koja je danas glavno srpsko pismo.

Zbog bliskosti tih dvaju književnih jezika bilo je u 19. i 20. stoljeću dogovora da se od njih stvori jedan jezik. Hrvati su u tome sudjelovali iz ideoloških i političkih razloga, a Srbi su to prihvatili nakon stvaranja Jugoslavije videći u jednom jeziku još jedno sredstvo kojim su nastojali uništiti sve hrvatske posebnosti pa i Hrvate kao narod. Zbog toga su nastojali da se jezično jedinstvo ostvari i silom državne, političke i vojne prevlasti, ali ti pokušaji nisu uspjeli zbog stabiliziranosti tih dvaju književnih jezika i zbog jakoga kulturnog i političkog otpora s hrvatske strane.

Na temelju svojega povijesnoga razvoja, od prvih pisanih spomenika u 11. stoljeću i na osnovi svojega jezikoslovlja, koje kontinuirano traje od kraja 16. st. sve do danas, suvremeni je hrvatski književni jezik razvio svoje posebnosti na fonološkoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj, leksičkoj i stilskoj razini, a i svoj latinički grafijski sustav. Prema tome na svim se jezičnim razinama razlikuje od srpskoga tako da se nikada nije moglo niti se danas može govoriti i pisati "srpskohrvatskim" ("hrvatskosrpskim") jezikom, jer on kao konkretan jezik nikada nije ni postojao niti danas postoji, nego se tekstovi ostvaruju ili kao hrvatski ili kao srpski. Ne može se spontano napisati isti tekst niti od jedne stranice koji bi Hrvati primili kao hrvatski, a Srbi kao srpski. Kad dakle sadržaj nije isti, ne može biti ni isti naziv.

Za ilustraciju razlika između hrvatskoga i srpskoga jezika može se navesti kratak recept koji na srpskom jeziku glasi:

Čorba od kelerabe sa pečenicom. Sitno iseckati crni luk, pa ga popržiti u Zepter posudi. Dodati kelerabi supu i kuvati 15 minuta. Propasirati čorbu. Dodati pavlaku. Ukrasiti pečenicom, isečenom na rezance, kao i listićem peršuna.

(Kuvar, Zepter International, Linz, 1991, str. 55)

U hrvatskom prijevodu taj bi recept glasio:

Juha od korabice s pečenicom. Sitno isjeckati (crveni) luk, pa ga popržiti u Zepter posudi. Dodati korabici juhu i kuhati 15 minuta. Propasirati juhu. Dodati vrhnje. Ukrasiti pečenicom, izrezanom na rezance, kao i listićem peršina. (Promijenjeni dijelovi tiskani su kurzivom.)

35 riječi, a 12 razlika ili 35 posto. Nikakvom se kombinacijom od toga ne može napraviti tekst koji bi bio i hrvatski i srpski, tj. "srpskohrvatski".

Zato su se i za komunističke Jugoslavije tekstovi saveznih zakona kao autentični uvijek objavljivali na četiri jezika: hrvatskome, srpskome, makedonskome i slovenskome. Zbog toga i strane radiopostaje koje daju emisije za Hrvate i Srbe svoje tekstove ostvaruju najčešće posebno na svakom od tih jezika (BBC, Voice of America, Deutsche Welle i dr.) jer znaju da ih slušatelji jednog naroda ne bi slušali ako svoje emisije ne bi davali na njihovu jeziku.

Mnogo teže tu posebnost prihvaćaju neka strana sveučilišta, leksikografske ustanove i knjižnice koje predmet za hrvatski i srpski jezik i njihove kulture nazivaju srpskohrvatski (Serbo-Croatian, serbo-kroatisch, serbo-croate), ali uglavnom zbog inercije prošlih shvaćanja i teškoća konkretnih prestrukturiranja slavističkih odjela. Ipak se na svima sveučilištima jezik konkretno ostvaruje i uči ili kao hrvatski ili kao srpski, već prema nastavniku koji ga predaje, jer se, unatoč imenu, "srpskohrvatski" ne može ostvariti. Zato u međunarodnoj Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (UDK) srpski ima jedan broj (808.61), a hrvatski drugi (808.62).

Kao što nitko više ne smatra istim jezikom češki i slovački (u ustavu Čehoslovačke Republike iz 1920. postojao je naziv čehoslovački jezik), danski i norveški, tako treba napustiti naziv srpskohrvatski gdje se on još upotrebljava, jer je neprihvatljiv s lingvističkoga, sociolingvističkoga, političkoga i drugih gledišta. S političkoga gledišta suvereno je pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva svojim narodnim imenom i sada kada postoji hrvatska država, Republika Hrvatska, i kada u njezinu Ustavu u čl. 12 piše: "U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski književni jezik...", naziv hrvatski jezik treba upotrebljavati kad god je riječ o njegovu sadržaju. Kad uzmemo u obzir i činjenicu da je u SR Jugoslaviji napušten naziv srpskohrvatski jezik, a uveden samo srpski jezik, sad će to biti prihvatljivo i onima koji nisu upućeni u pojedinosti o kojima je ovdje bila riječ.

http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-Promemorija.html

_________________

============================================

Vojtieh, autor jazyka Novoslovienskego

http://sites.google.com/site/novoslovienskij

============================================

ЗЕМ - ZEM :: RE: Western Slavs

Vlastislav — Wed, 10 Mar 2010 12:55:03 GMT

Author: Vlastislav
Subject: Re: Western Slavs
Posted: Wed 10 Mar, 2010 15:55 (GMT 2)

In my oppinion, the best alternative could be federation. But not Slovakia, Czechia and Poland. Federation of: Slovakia, Czech (Bohemia), Moravia, Silesia, Greater Poland, Lesser Poland, Pomorania, Mazuria, Mazovia.

-capitalcity of federation Krak